Najduži tunel i most Koridora 5c, mreža brzih saobraćajnica i pripreme za avione iznad Trebinja i Bihaća - Retrospektiva 2024, investicije u oblasti SAOBRAĆAJA

Nakon višegodišnje gradnje i uloženih miliona evra, Koridor 5c ostaje i dalje najznačajniji infrastrukturni i saobraćajni projekat BiH.Tako je bilo i prošle godine, a licitacije o mogućem kraju izgradnje postaju besmislene budući da se nijedan rok nije ispoštovao, što zbog objektivnih razloga, a nerijetko i zbog sumnjivih aktivnosti koje su obarale tendere za pojedine dionice.Ako je suditi prema riječima Denisa Lasića, direktora Autocesta FBiH, trenutno je u izgradnji 55 km ovog koridora u Federaciji BiH, a 2025. godina se najavljuje kao ona u kojoj će posebno biti intenzivirani radovi na dionicama u Hercegovini, jer je južni dio daleko manje izgrađen od onog sjevernog.Tunel Prenj, kao najduži tunel (10,9 km) Koridora 5c takođe treba da krene sa izgradnjom, a prošlu godinu je obilježilo (uz blago odlaganje zbog nenadanog "pucanja" ali bez ugrožavanja stabilnosti) otvaranje najdužeg mosta autoputa (oko 1 km, 100 m visine), radno zvanog Počitelj pa kasnije preimenovanog u Hercegovina.I dok gradnja Koridora 5c kroz FBiH teče kakvom-takvom dinamikom i uz obilatu finansijsku podršku tradicionalnih partnera EIB, EBRD, EU... vlasti u RS više se oslanjaju na kineske firme, prije svega za gradnju dijelova autoputa Banjaluka-Bijeljina, tj. dionica Vukosavlje-Brčko i Rača-Bijeljina.Uz ovaj pravac, posebna pažnja u 2024. bila je i na autoputu od Banjaluke do Prijedora, i tu sa kineskim firmama. No nisu svi novi kilometri asfalta nužno utkani u autoputeve, posebno su se aktivirali i poslovi na izgradnji mreže brzih saobraćajnica, među kojima se izdvajaju Nević Polje-Turbe, Bihać-granica HR, Mostar-granica HR i drugi.I za ljubitelje vazdušnog saobraćaja, dosta smo slušali gdje će to Wizz Air nakon što je onomad napustio aerodrom Tuzla, pa kako će Mostar da se razvija, šta će Banjaluka novo da pruži, ali ipak najviše ste čitali o planovima za gradnju budućih vazdušnih luka u Trebinju i Bihaću.Željezničke koridore već godinama generalno zapostavljamo, iako, kako je u intervjuu za eKapiju istakao ministar Forto, planova ima i to poprilično ambicioznih. Ipak te ideje u drugi plan je stavila nemila poplava u Jablanici i obustava željezničkog saobraćaja koji bi ovih dana konačno trebao ponovo da se uspostavi.Dakle, živo je u BiH polje saobraćaja, a i naši čitaoci su sa posebnim interesovanjem pratili ovu temu, pa evo šta je to najviše privlačilo pažnju.1. Tunel Prenj (Foto: YouTube/Screenshot) Tunel Prenj koji će se graditi na dionici autoputa između Konjica i Mostara najduži je tunel na Koridoru Vc, deveti je najduži tunel u Evropi i 30. najduži tunel u svijetu. Preciznije, njegova dužina će iznositi 10,9 kilometara.Prema pisanjima iz prošle godine, vrlo je izvjesno da će tunel graditi jedna od turskih kompanija koje su prošle fazu pretkvalifikacije. Ukupna vrijednost projekta je oko 800 mil KM (400 mil EUR).Izgradnjom ovog tunela Autocesta FBiH od Mostara do Sarajeva uveliko će se skratiti putovanje. Poređenja radi, trenutna dužina puta preko M-17 iznosi 113 kilometara, dok će izgradnjom autoceste iznositi 82 kilometra.2. Brza cesta Nević Polje-TrubeDionica brze ceste Nević Polje-Turbe ukupno je duga 11,43 km. Dionica počinje na stacionaži kod naselja Nević Polje, općina Travnik, nastavlja jugozapadno kroz teritorij općine Travnik do stacionaže 0+350,00 km, gdje ulazi u prostor općine Novi Travnik, sve do stacionaže 1+100,00 km. Od stacionaže 1+100,00 km brza cesta se pruža kroz općinu Travnik do kraja dionice na stacionaži 11+430,29 km.Dionica brze ceste Lašva-Travnik-Jajce, Nević Polje – Turbe, prolazi većim dijelom kroz općinu Travnik te manjim dijelom kroz Novi Travnik.Brza cesta uključuje još i izgradnju 3 tunela, 13 mostova te podvožnjaka/nadvožnjaka na mjestima gdje je planirana trasa brze ceste u koliziji sa postojećim lokalnim cestama.Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš za projekat izgradnje brze ceste Lašva-Travnik-Jajce tačnije dionice Nević Polje-Turbe izradio je ZGI iz Mostara a Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo na javni uvid u martu 2024.3. Jadransko-jonski koridor (Foto: Screenshot/TD) Nije svaki autoput u BiH i dio Koridora 5c, a među drugima se ističe i Jadransko-jonski za koji je Federalno ministarstvo okoliša i turizma odobrilo prošle godine Studiju uticaja na okoliš za dionicu Stolac - Interregionalni čvor Počitelj u dužini od 23,5 km.Na trasi su predviđena dva čvorišta Kruševo, Neum-Stolac, tri vijadukta, most i tunel Kruševo u dužini od 990 metara.Ukupna dužina Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi 102,6 kilometara. 4. Autoput Banjaluka-Prijedor RS traži stručnu pomoć kako bi se utvrdila opravdanost uvećanja cijene izgradnje ovog autoputa.Naime, Vlada RS i China Shandong Hi-Speed International and Technical Cooperation Group su u periodu od 2015. do 2017. godine zaključili dva memoranduma, jedan predugovor i jedan sporazum povodom saradnje na projektovanju i izgradnji autoputa Banjaluka-Prijedor-Novi Grad i to za prvu fazu od Banjaluke do Prijedora.Nadalje u decembru 2018. je zaključen ugovor o koncesiji za pomenuti projekat između Vlade RS i SDHS-CSI kao koncesionara i to za dionicu dužine nešto preko 42 km, a koncesija je dodijeljena putem pregovaračkog postupka.U martu ove godine koncesionar je podnio zahtjev za neophodno prilagođavanje jediničnih cijena građevinskih materijala iz ugovora o izvođenju radova usljed nepredviđenih nepovoljnih promjena ekonomske okolnosti, stoji u dokumentaciji.Imajući u vidu da Ministarstvo saobraća i veza RS trenutno ne raspolaže sa odgovarajućim kapacitetima, potrebno je angažovati stručna lica da utvrde da li je i u kom procentu rast jediničnih cijena uticao na povećanje ukupne cijene izgradnje autoputa Banjaluka-Prijedor, ističe se u tenderu objavljenom u novembru 2024. godine.5. Aerodrom Trebinje i Aerodrom BihaćDa li ćemo i kad svjedočiti prvim letovima iz ova dva bh. grada, pitanje je od milion dolara. A isto toliko eura će trebati da se ovi planovi ostvare. Šta smo novo u prošloj godini saznali o ova dva projekta. (Foto: Projektna dokumentacija) Lokacija planirana za izgradnju Aerodroma Trebinje, nalazi se zapadno od urbanog centra grada prema naselju Hum i entitetskoj granici sa FBiH.Ukupan obuhvat Zoning plana područja posebne namjene Aerodrom Trebinje iznosi cca 1.234 ha.Ukupna bruto građevinska površina svih objekata visokogradnje po zonama, definisana je urbanističko-tehničkim i lokacijskim uslovima za izgradnju Aerodroma Trebinje i iznosi 48.805 m2.Idejnim projektom za izgradnju i rad Aerodroma Trebinje predviđena je maksimalna dužina poletno-slijetne staze 3.500 m. Nacrt Studije uticaja na životnu sredinu za izgradnju i rad Aerodroma Trebinje izradio je Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) iz Sarajeva.Direktor Aerodrom Bihać Anel Hadžić istakao je početkom 2024. godine da je ovo preduzeće osnovano krajem 2015. godine i od tad do 2020. aktivno se radilo na projektu izgradnje aerodroma, a onda se pojavila pandemija koronavirusa i sve je stalo, da bi krajem 2021. stvari ponovo krenule uzlaznom putanjom. Za vrijednost oko 18 mil KM do sada je otkupljeno oko 800.000 m2 zemljišta. Prema riječima direktora, kao i prema ranijim najavama, ipak postoji mogućnost da prve komercijalne letove aviona u Bihaću vidimo za dvije godine.- Mi smo početkom februara ove godine podnijeli da se prvo uradi manji komercijalni aerodrom sa pistom dužine od 1.800 metara na pomenutoj lokaciji, sa modularnim putničkim terminalom - platformom za tri aviona, gdje je određen i prihvaćen referentni avion 'AIRBUS' nove generacije. To je avion sa 125 mjesta, može imati opseg unutar 1.500 kilometara zračne linije od referentne tačke aerodroma - istakao je nedavno Hadžić.6. Bijeljina-Rača, Vukosavlje-Brčko, Doboj-VukosavljeSve tri dionice dio su budućeg autoputa Banjaluka-Beograd. - Do sada smo najveći dio sredstava investirali mi iz Autoputeva Srpske i Vlada Republike Srpske. Naravno, i Srbija je uložila oko 10 mil EUR, a očekujemo još jednu donaciju od 10 mil EUR za izgradnju ove dionice - rekao je u junu 2024. godine Nedeljko Ćorić, direktor Autoputeva Republike Srpske.U toku su pregovori sa bankom, za finansiranje dionice od Bijeljine do Brčkog. Na dionici Brčko - Vukosavlje u toku su pripremni radovi. Izgradnja autoputa od Bijeljine do Rače je nacionalni projekat Republike Srpske i Srbije. Most na rijeci Savi finansirala je Vlada Srbije. Integrisani granični prelaz gradiće se u Srbiji. Rok za izgradnju autoputa kroz Semberiju je kraj 2025. godine.Prije nepunih godinu dana rečeno je i da su Autoputevi RS podnijeli zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za izgradnju autoputa Vukosavlje-Brčko u dužini od 33,5 km.Kako se navodi za zahtjevu autoput će ići preko teritorija opština Vukosavlje, Modriča, Šamac, Pelagićevo i Donji Žabar.Za dionicu od Doboja do Vukosavlja će biti tražen novi izvođač, saopštio je prošle godine predsjednik Vlade RS Radovna Višković.On je rekao da Republika Srpska ima 120 kilometara izgrađenih autoputeva, da se radovi izvode na auto-putu Banjaluka-Prijedor, radi se na izgradnji auto-puta od Rače do Bijeljine, te na obilaznici oko Doboja – Putnikovo brdo.7. Banjalučka obilaznicaVrijednost projekta obilaznice oko Banjaluke, kojoj se više od deceniju nadaju svi koji su pogođeni svakodnevnim saobraćajnim kolapsom u najvećem gradu Spske i koja ima regionalni značaj, procijenjena je na 200 mil KM, a biće realizovana onda kada se za to steknu finansijski uslovi. Ovo je u izjavi za RTRS rekao Nedeljko Ćorić, vršilac dužnosti direktora Јavnog preduzeća Autoputevi Republike Srpske. - Riješili smo projektno-tehničku dokumentaciju, a sljedeća faza je plan parcelacije i početak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. U svakom slučaju, ovaj projekat će biti realizovan, a to je onog trenutka kada steknemo finansijske uslove – zaključio je Ćorić.8. Brza cesta Bijeljina - SokolacIzgradnja brze saobraćajnice od Bijeljine do Sokoca sve je izvjesnija. Kineska kompanija Šandong zainteresovana je za izgradnju. Vrijednost investicije je 3 mlrd KM.U toku je priprema tehničke dokumentacije, prenijeli s mediji najave iz Ministarstva saobraćaja i veza Srpske.Dionica dužine 160 kilometara biće od koristi svima. Kineska kompanija Šandong ponudila se da uradi idejni projekat i da ga donira Autoputevima RS i u toku su pregovori, rekli su svojevremeno u ovom preduzeću.9. Autocesta Tuzla-Orašje Prema najavama Autocesta FBiH, gradnja dijela autoceste od Tuzle do Maoče trebalo je da počne u drugoj polovini 2023. godine. Za tu namjenu Vlada Federacije BiH je osigurala 134 mil KM.Ovaj dio autoceste predstavlja Y krak koji se veže na Koridor 5C na jugu, odnosno na području Žepča te se na Orašju veže na panevropski koridor koji prolazi kroz Hrvatsku. Takođe, ova autocesta će imati i konekciju sa jadransko-jonskom autocestom.10. Most Hercegovina (Foto: Facebook/Autoceste FBiH) Most Hercegovina dug je blizu jedan kilometar, a nalazi se na visini iznad stotinu metara i jedan je od najkompleksnijih objekata na Koridoru 5C.Izvođači radova na mostu Hercegovina su azerbejdžanska firma Azvirt Limited Liability Company, te kineske kompanije Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group. Kao podizvođač angažovana je kompanija Hering iz Širokog Brijega. Ugovor o izgradnji potpisan je 20. juna 2019. godine a vrijednost ugovora iznosila je oko 56 mil EUR.Izgradnjom ovog mosta premoštava se magistralna cesta M-17, rijeka Neretva i željezničku pruga Sarajevo– Ploče.Most je svečano otvoren 4. septembra 2024. godine.11. Željeznički saobraćaj, razvojni planovi i prislina obustavaZbog katastrofalnih bujičnih poplava na sjeveru Hercegovine početkom oktobra prošle godine došlo je do obustave željezničkog saobraćaja, što je, kako ćemo kasnije, svjedočiti pokazalo svu nespremnost domaćih institucija da pravovremeno odgovore na ovakve izazove. Pruga čija je obnova u toku trebalo bi da bude stavljena u promet u narednim danima. Pruga, oštećena u dužini 80-ak metara, skoro dva mjeseca poslije bila je "ni na nebu ni na zemlji".- Željeznice su generator ekonomskog razvoja, ekološke održivosti, te osnova razvoja saobraćajnog sistema. Sve one probleme koje imamo u cestovnom saobraćaju a tiču se zagađenja vazduha i sigurnosti prometa možemo riješiti aktivnim razvojem željezničke infrastrukture i operacija. Ulaganje u željezničku infrastrukturu je na više načina isplativo, ali u praksi u BiH do sada prilično zanemaren - istakao je sredinom 2024. godine u intervjuu za eKapiju, Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH. Do sada smo, kako je rekao, naučili kako se grade autoceste, ali smo istovremeno u potpunosti zanemarili razvoj željezničke infrastrukture za koju ni na jednom nivou vlasti nije osigurano adekvatno finansiranje niti reforme koje su uvjet značajnijih ulaganja međunarodnih partnera. Rekonstrukcija pruge od Doboja preko Tuzle do Zvornika i granice sa Republikom Srbijom, izgradnja pruge od Nikšića do Čapljine, obnova i revitalizacija Unske pruge, oživljivanje željezničkog saobraćaja od Sarajeva do Zagreba i od Sarajeva do Beograda, uspostavljanje funkcionalnog putničkog saobraćaja na željezničkim linijama unutar BiH povezujući Mostar i Sarajevo sa Banjalukom, Dobojem i Tuzlom, samo su neki od projekata koji zahtijevaju angažman svih u državi, istakao je Forto.Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obilježile 2024. godinu iz oblasti NEKRETNINA.Na linku OVDJE možete pogledati aktuelnu INFOMAPU izgradnje autoputeva i brzih saobraćajnica u BIH i regionu.