Godinu za nama u poljoprivredi je obeležila velika suša, koja je donela mnogobrojne problema poljoprivrednicima. Protesti koji su se održavali u prošloj godini, po svemu sudeći, mogli bi da se nastave i ove godine, ukoliko se različiti zahtevi ne budu ispunjavali. Početkom ove godine već je obavljen razgovor mlekara i predstavnika države.Bila je to godina i najavljivanja različitih investicija, ali i inovativnih ideja, koje su pronašle svoje mesto na tržištu. Takođe, dok je jedan od najpoznatijih srpskih brendova vodio bitku sa posledicama požara, druga poznata kompanija odlučila je da izmeni svoj portfolio.O čemu je reč, saznaćete u nastavku, jer donosimo deset najčitanijih tekstova iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije. 1. Nova fabrika za proizvodnju rakovičkih traktoraIz zemlje piramida, Egipćanin Nosir El Morsi odlučio da u Srbiji pokrene novu proizvodnju traktora pod nazivom - Novi traktori Rakovica. U junu prošle godine najavljeno je da će u pitnaju biti stari stil, ali pod novim imenom. - Otvorićemo fabriku u Trsteniku i za početak ćemo proizvoditi tri modela. Ugrađivaćemo i perkins original engleski motor od 64 kW. Sve će biti slično kao i kod stare Rakovice, osim što ćemo neke stvari, koje je potrebno, unaprediti - rekao je El Morsi.Kako je tada navedeno, zbog raznih licenci i prava u Srbiji se mora proizvoditi najmanje 70% delova, stoga će nekadašnje manje fabrike sa kojima je Rakovica bila u kooperaciji, opet proizvoditi neke elemente i sklopove.2. Pršut sa cenom od 300 EUR po kilogramuMarko Jevtić iz Velike Plane pre nekoliko godina dobio je ideju da svoje svinje tovi potpuno zdravo - voćem i povrćem. Opredelio se za uzgoj domaćih rasa moravki i resavki, koje hrani "bogato": lubenice, trešnje, banane, bundeve, a krmačama i prasićima obavezno daje surutku i mlečne prerađevine. Ove svinje se tove duže od godinu dana i u proseku imaju oko 115 kilograma kad dođe vreme za njihovu preradu.Ovaj domaćin meso suši na Zlatiboru kod proverenih ljudi, a pršutu prodaje po ceni od 300 EUR za kilogram, mada se ne može kupiti na kilogram, već samo ceo komad.3. Prvi agrosolarni projekat na BalkanuNa terioriji opštine Kula u planu je izgradnja agrosolarne elektrane snage oko 800 MW. Kako se vidi iz nacrta plana detaljne regulacije koji je opština Kula stavila na javni uvid, kompanija Agrosolar doo Beograd planira da projekat izgradi na više od 700 ha.Kompanija Argosolar u zajedničkom je vlasništvu kompanija Kula solar i MK Green Energy Limited. Zavšetak izgradnje, kako su najavili, planiran je do kraja 2026. godine.4. Fabrika za proizvodnju voćarskih traktora Početkom 2024. godine najavljeno je da je lokalna samouprava Sremske Mitrovice blizu dogovora da investitor koji već posluje u Španiji, Turskoj i Australiji otvori pogon u industrijskoj zoni Jezero. Reč je o kompaniji Antonio Carraro koja se bavi proizvodnjom traktora za voćarstvo.- Nova fabrika proizvodiće oko 15 vrsta traktora, u planu je da imaju proizvodni i izložbeni pogon, vrednost investicije je 8,8 mil EUR. Oni su već otvorili račune u poslovnim bankama, već se registrovali ovde, dakle prvi koraci su napravljeni, sada je na nama da rešimo imovinsko pravne odnose, a što se tiče komunalne opremljenosti tog dela, već postoji vodovodna i kanalizaciona mreža i gas. Prema njihovom biznis planu ovde bi bilo zaposleno od 50 do 100 radnika za početak - rekao je Uroš Veselinović, pomoćnik gradonačelnice za investicije i lokalni ekonomski razvoj.5. Nekadašnja fabrika čokolade Simka u Vranju postaje trgovinski centarNa mestu nekadašnje čuvene fabrike čokolade Simka iz Vranja nići će tržni centar, videlo se iz urbanističkog projekta koji je bio na javnom uvidu u maju prošle godine. Projekat podrazumeva rekonstrukciju, sanaciju, adaptaciju i prenamenu proizvodnog objekta na KP broj 6429/1, KO Vranje 1, između Ulice Omladinskih brigada i Bulevara Nikole Tesle.Budući robno-trgovinski centar biće sastavljen iz tri celine - trgovinskog dela, skladišnog i administrativnog, a planirano je i 78 parking mesta. Objekat trgovine prostiraće se na oko 5.500 m2.Naručilac projekta, odnosno investitor je Dunja doo industrija hrane iz Beograda u čijem sasatavu je poslovala i fabrika čokolade u Vranju. Dunja doo je od pre tri godine u vlasništvu šabačke kompanije Candy Rush.6. Bambi prevazilazi posledice požaraNakon požara koji je krajem juna izbio u fabrici Bambi u Požarevcu, adilo se na sanaciji i obnovi proizvodnih linija koje su oštećene. Najavljeno je i investiranje u izgradnju i proširenje kapaciteta fabrike. Osim toga, uprkos novonastaloj situaciji sva radna mesta u kompaniji ostaće u potpunosti sigurna, pisalo se u avgustu 2024. godine.Zbog štete uzrokovane požarom, dinamika proizvodnje je prilagođena raspoloživim kapacitetima, pa je tada rečeno da se može očekivati da Plazma i pojedini brendovi u određenim pakovanjima, neće kontinuirano biti dostupni na svim prodajnim mestima i na svim tržištima.U novembru je ponovo započela proizvodnja plazme smanjenog kapaciteta, a najavljeno je da će se nastavak proizvodnje odvijati se na jedinoj od tri proizvodne linije, koja nije oštećena u požaru, saopštila je kompanija. Nakon prve faze, dugoročni plan obuhvata pokretanje i preostalih proizvodnih linija, kao i nastavak investiranja u izgradnju i proširenje kapaciteta fabrike, naveo je Bambi u saopštenju.7. Perutnina Ptuj-Topiko gradiće farmu za uzgoj kokošaka u Bačkoj TopoliPerutnina Ptuj-Topiko u Bačkoj Topoli planira gradnju farme za uzgoj kokošaka na parceli površine 47.320 m2, gde će objekti zauzeti 18.808,80 m2.Prema urbanističkom projektu, s početka marta 2024. godine, predviđena je izgradnja kompleksa farme za uzgoj živine sa svim pratećim sadržajima, kolskim i pešačkim prilazima, saobraćajnim i manipulativnim površinama, parking mestima, zelenim površinama i pratećom mrežom infrastrukture. Predviđeni kapacitet farme, koja se sastoji od sedam objekata za uzgoj živine je 315.000 pilića po turnusu, tj. 45.000 životinja po objektu u svakom turnusu. U toku godine predviđeno je oko šest ciklusa uzgoja pilića.8. Sunoko će u Kovačici umesto šećera proizvoditi alkoholUmesto fabrike šećera, u Kovačici će se od druge polovine 2025. godine proizvoditi alkohol u čije će pokretanje Sunoko, kao vlasnik šećerane, uložiti preko 34 mil EUR.- Fabrika alkohola treba da bude, kao što je to bila i šećerana, stub lokalne privrede i ekonomije u tom delu Banata i zato lokalno stanovništvo ne treba da zabrinjava što se više neće prerađivati repa - saopštila je kompanija Sunoko za Dnevnik u decembru prošle godine, napominjući da će se Sunoko i dalje baviti proizvodnjom šećera u fabrikama koje ima u Vrbasu i Pećincima.Razlog zašto se umesto prerade šećera prelazi na proizvodnju alkohola Sunoko nalazi u klimatskim promenama, ustaljenom toplom i sušnom klimom koja smanjuju prinos i digestiju šećerne repe.9. Regres 17.000 dinara po hektaru za sertifikovano semeKako je saopšteno iz kabineta premijera Miloša Vučevića u julu prošle godine, nakon sastanka sa sedam udruženja poljoprivrednika, najavljeno je da će u izmene Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju biti uneta odredba po kojoj će regres za sertifikovano seme biti isplaćen u iznosu do 17.000 dinara po hektaru za istu površinu za koju može da se ostvari pravo na osnovne podsticaje.Ujedinjena udruženja poljoprivrednika Srbije uputila su u septembru pismo Vladi Srbije sa zahtevom da hitno isplati 17.000 dinara subvencija za sertifikovano seme po hektaru, u roku od 30 dana, kao i da se ukine akciza na gorivo od 1. janaura. U suprotnom, zapretili su, ponovo će organizovati proteste.U oktobru je Vlada usvojila izmene Zakona, koji je predvideo da će se u 2025. godini regres za sertifikovano seme isplaćivati u iznosu do 17.000 dinara po hektaru. Do sada je taj regres bio 6.000 dinara po hektaru.10. Meat Your FarmerAko živite u gradu, a hoćete sebi da uzgojite domaće piliće ili da dobijete domaća jaja, rešenje donosi nesvakidašnji startap Meat Your Farmer, čiji je osnicač Andrej Kravčuk.Od trenutka kada je ovaj startap nastao do danas, prema Andrejevim rečima, preko njih je do tradicionalno proizvedenih jaja i pilića, do danas prošlo više stotina kupaca, ali stalnih kupaca ima oko 100. Na svake dve nedelje, njima na kućnu adresu u Beogradu, a odnedavno i u Novom Sadu i Nišu, ali kvartalno, stižu sveža jaja i pileće meso, pred neke praznike i ćureće meso i prasići.On priznaje da tradicionalno proizvedena hrana jeste i mora da bude skuplja, ali to meso i jaja koje oni isporučuju kupcima u sebi nema nikakvih štetnih hemikalija, GMO, antibiotika, hormona, niti išta slično.