Petrohemija Pančevo U zapećku priče o sankcijama NIS-u i insistiranja američke administracije da ruski kapital izađe potpuno iz ovog preduzeća, ostala je sudbina pančevačke Petrohemije. Ovo preduzeće, naime, posle gotovo dve decenije tranzicionog tumaranja, prešlo je juna 2023. u ruke NIS-a. Na osnovu sprovedene dokapitalizacije od 150 mil EUR, NIS je postao vlasnik 90% Petrohemije. Preostalih 10% udela je u rukama Srbije. Država je, podsetimo, pre ove promene bila vlasnik nešto manje od 80%.Sada kada postaje sve izvesnije da će država ponovo, zbog nedavnih sankcija NIS-u, preuzeti vlasništvo u srpskoj naftnoj kompaniji, i Petrohemija će se, sve su prilike, vratiti pod državno okrilje, pre nego što je to bilo ko očekivao.Upućeni kažu da je poslovanje u Petrohemiji trenutno redovno. Iako su se, dodaju, protivili promeni vlasničke strukture i preuzimanju od strane NIS-a upravo iz straha da bi sankcije protiv Rusije i kapitala iz te zemlje, mogle ugroziti poslovanje i izvoz u zemlje EU. Ipak, promena vlasništva je pozitivno uticala na Petrohemiju. Izvoz za sada nije zaustavljen, ali očekivanja su da će se sudbina Petrohemije rešavati zajedno sa daljom sudbinom NIS-a.Zato su prognoze da bi ovo preduzeće moglo "stradati" ukoliko NIS dođe u ruke neke druge naftne kompanije. U mnogo verovatnijem scenariju, u slučaju da država postane novi većinski vlasnik NIS-a Petrohemija bi nastavila da posluje kao i do sada. Neefikasno i sa gubicima.- Nije bilo smanjenja broja zaposlenih, a i poslovanje je krenulo da se popravlja. Mi trenutno imamo zalihe do polovine sledećeg meseca, a onda je svakako planiran remont. Videćemo šta će biti sa nama kada bude poznato rešenje za NIS - kaže jedan od sindikalnih lidera u Petrohemiji.Najveći gubitaš u SrbijiPodaci o poslovanju za prvih devet meseci 2024. pokazuju da ovo preduzeće posluje sa gubitkom. Zaključno sa septembrom taj minus iznosi 5,1 milijardu dinara, mada se u izveštaju o poslovanju u prošloj godini navodi da se proizvodnja stabilizovala u trećem kvartalu. Sa druge strane, u Izveštaju APR-a o 100 NAJ… privrednih društava u 2023. godini, pančevačka Petrohemija zvanično je bila najveći gubitaš u toj godini. Razlog je neto gubitak od 18,3 milijarde dinara, spram dobiti od 405 miliona koji je iskazala godinu dana ranije.Poslovni prihodi Petrohemije gotovo su prepolovljeni u 2023. Ovo preduzeće ostvarilo je prodajom proizvoda i usluga na domaćem i inostranom tržištu prihode od 30,9 milijardi dinara. To je smanjenje od 46% u odnosu na 2022. kada su prihodi iznosili 57,2 milijarde dinara. Istovremeno, rashodi su padali dosta sporije, smanjili su se tek nešto više od 12%, pa je to razlog zbog kojeg je gubitak veći od 18 milijardi dinara spram dobiti od 405 miliona dinara.Ništa bolja 2024Prezentacija o ostvarenim rezultatima NIS grupe u trećem kvartalu i prvih devet meseci prošle godine ne pokazuje znatno bolje rezultate. Prema ovoj prezentaciji, u trećem kvartalu došlo je do stabilizacije proizvodnje u Petrohemiji, i to nakon zastoja u prvoj polovini godine. Ipak, finansijski pokazatelji govore da se negativno poslovanje nastavilo. Devetomesečni gubitak Petrohemije je veći od pet milijardi dinara, a samo u trećem kvartalu iznosio je gotovo dve milijarde dinara. Petrohemija, dakle, nakon nekoliko godina pozitivnog poslovanja ponovo posluje sa gubicima.Finansijski izveštaj ove firme pokazuje da su kumulativni gubici preduzeća 52,5 milijardi dinara, vrednost poslovne imovine je 30,6 milijardi, a kapital 22,76 milijardi dinara.Razlozi za minusIz finansijskog izveštaja za 2023. vidi se da je na rekordan iznos gubitka Petrohemije uticala i procena vrednosti imovine i fer vrednovanje, kao i da je oko dve milijarde dinara otišlo na investicije.Objašnjavajući gubitke koje je ovo preduzeće ostvarilo u 2023. posle nekoliko godina pozitivnog poslovanja, Nenad Gujaničić, berzanski stručnjak uveren je da preuzimanje većinskog vlasništva od strane NIS-a nije bilo isključivo ekonomski motivisano.- Sve mi liči da je preuzimanje bilo deo nekog malo šireg dogovora sa NIS-om, jer on je godinama ranije odbijao da preuzme Petrohemiju. Objašnjenje je bilo da ne vide ekonomski interes u tome. Onda je došlo do dogovora o dokapitalizaciji, odnosno NIS je preuzeo većinski udeo sa idejom da se uloži taj novac u novu fabriku, ali verujem da su Petrohemiji neophodna mnogo veća ulaganja da bi mogla održivo da posluje - kaže Gujaničić. Gubitke koje pravi on tumači kao normalno stanje, a dobit koju je pravila tri godine ranije incidentom.- Zbog kovida i krize, Petrohemija je imala dobit, odnosno poslovala je znatno bolje nego u godinama pre kovida. Petrohemija je jedno od preduzeća koje je bilo omča oko vrata države. Godinama ona nije znala šta će sa ovim preduzećem. Privatizacija nikada nije uspela, jer nije bilo interesa - objašnjava Gujaničić.Govoreći o sudbini Petrohemije, Gujaničić kaže da je teško govoriti o tome u trenutku kada se ne zna šta će biti sa NIS-om.- I rešenje za NIS je velika nepoznanica, a kamoli Petrohemija. Ako NIS bude prodat nekom trećem, verujem da bi Petrohemija u tom slučaju mogla biti koleteralna šteta. Jednostavno, novi vlasnik bi mogao da pusti ovo preduzeće niz vodu, jer teško da ono može pozitivno poslovati. Ako, pak, država bude novi vlasnik, onda bi Petrohemija nastavila da posluje ovako kao do sada - smatra on.Ugovor o strateškoj saradnji NIS-a i HIP Petrohemije potpisan je tokom 2021. Tim ugovorom dogovoreno je da će NIS povećati vlasnički udeo sa 20,86% na 90%. Ugovorena je obavezna dokapitalizacija od 150 mil EUR. Novi vlasnik se obavezao i da će izgraditi postojenje za proizvodnju polipropilena kapaciteta od najmanje 140.000 tona godišnje.Kako je saopšteno, strategija NIS-a kao novog vlasnika je da modernizuje proizvodnju i izgradi novo postrojenje. Namera im je da povećaju efikasnost poslovanja i obezbede održivo poslovanje na duži rok.NIS je tada obelodanio da nastavlja da diverzifikuje svoje poslovanje ulaskom u petrohemijski kompleks.Zanimljivo, ali ovu transakciju odobrila je i Evropska komisija navodeći da preuzimanjem većinskog udela u Petrohemiji, NIS neće izazvati probleme sa konkurentnošću na tržištu.