Ciljevi su uglavnom bili veoma široko i visoko artikulisani i postavljani. Imali su neku vrstu opštosti i ideoloških uverenja. Davne istorijske 1968. studentska pobuna je u Nemačkoj bila u znaku obračuna sa očevima koji su prikrivali svoju nacističku prošlost koja je i tim putem bila ugrađivana u nemačko društvo, u Americi je demonstrirano protiv rata u Vijetnamu i prisutne rasne segregacije, u Francuskoj se radilo o opštem društvenom i kulturnom nezadovoljstvu u veoma širokom rasponu, u Beogradu su studenti ustali protiv "crvene buržoazije" i očeva i rukovodstva države koje je "izneverilo svoje revolucionarne socijalističke ideale" i birokratizovalo se. U dobrom delu su sve ove demonstacije i pobune u osnovi bile krajnje kritičke prema kapitalizmu. Mogli bismo se vratiti i na proteste u vezi sa Konkordatom, 27. martom 1941. i u vreme antibirokratske revolucije, ili na 5. oktobar 2000. godine...