- Po ugledu na pozitivna iskustva i brze rezultate susednih zemalja odlučili smo se da istu praksu primenimo u Srbiji. Svojom ispašom i kretanjem pomažu u kontroli vegetacije, sprečavajući širenje invazivnih biljaka, stvaraju mozaik staništa, uključujući lokve i otvorene vodene površine, koji postaju utočišta za mnoge insekte, vodozemce, ribe i ptice i to najčešće one retke, ugrožene i zaštićene. Njihovo prisustvo obogaćuje tlo hranljivim materijama i poboljšava njegovu prozračnost i navodnjavanje, dok njihovo ponašanje u močvarama održava ravnotežu između vode i tla - poručuju iz Vojvodinašuma.