SAGA o 25. i 27. martu 1941. odzvanja u srpskim udžbenicima istorije. Prvi datum obeležen je kao čas najveće nacionalne izdaje, drugi kao jedan od najzvezdanijih trenutaka narodne povesnice.
BALKANSKI ratovi samo su prilike između Srbije i Crn Gore učinili složenijim.
VLASTI na Cetinju su tokom 19. veka veći deo današnje Crne Gore same nazivale "Stara Srbija".
USTAŠKA Nezavisna Država Hrvatska imala je fašistički i rasistički režim. Srbi, Jevreji i Romi progonjeni su u njenim granicama prema rasnim zakonima.
AKO bi u srpskoj istoriji izdaja mogla imati godinu rođenja, onda bi ta godina nesumnjivo morala biti 1918.
IZMEĐU dva svetska rata simbol izdajnika u beogradskoj eliti bio je čovek čiji su preci podigli Prvi srpski ustanak, rođak kneževa iz loze Obrenovića, prijatelj verovatno najvećeg nacionaliste među Srbima 20. veka – pukovnika Dragutina Dimitrijevića Apisa.
AUSTROUGARSKU okupaciju Vojislav Veljković, negdanji ministar, je dočekao u Beogradu.
PARAGRAF 85 Kaznenog zakonika Kraljevine Srbije počinjao je sledećom rečenicom: „Srbin, koji dokle rat protivu Srbije traje, silu neprijateljsku sa znanjem potpomaže ili vojsci srpskoj ili njenih sajuznika štetu nanosi, da se kazni robijom do dvadeset godina...“
DEVETNAESTI vek doneo je ideale demokratije i slobode. Za uspostavljanje moderne demokratije bilo je neophodno formiranje nacija. Ljubav prema narodu, nacionalizam, postali su ideologija demokratije.
SRPSKI političar i pravnik, u dva navrata liberalski predsednik vlade, Jovan Avakumović opisao je jedan slučajni susret iz 1865. godine sa Omer-pašom u Parizu. Dvadesetčetvorogodišnji Avakumović je u to vreme studirao prava.