BANIJAC KOJI JE DOBIO NADIMAK "SRBOŽDER": Damjanić je bio pravoslavni Srbin, ali su ga godine službe i okruženje učinili vatrenim Mađarom

BANIJAC KOJI JE DOBIO NADIMAK "SRBOŽDER": Damjanić je bio pravoslavni Srbin, ali su ga godine službe i okruženje učinili vatrenim Mađarom

01.03.2025. 18:00h
*

Činilo se da je za srpski narod lišen nacionalne crkve (ukidanjem Patrijaršije 1766. godine), te nestankom plemstva u 15. i 16. veku, put ka slobodi i emancipaciji ravniji i lakši. Ipak, nije bilo tako. Podeljen između carstava, srpski narod je imao elite čiji su delovi razvili nove odanosti. Pored vojnih i civilnih plemića u Habzburškoj monarhiji, s razvojem parlamentarizma, a posebno jačanjem Ugarske u Dvojnoj monarhiji posle 1867, pojavili su se i Srbi „vladinovci“, političari koji su deo vladajućih ugarskih stranaka u Ugarskom saboru. Bogati trgovci – čorbadžije – bili su zatočnici i zatočenici osmanskog sveta. Prema Veverovoj teoriji, nacionalni osećaji su najsnažniji na periferijama, nije zato čudno što su pojedini tvorci novih nacija, njihovi ideolozi i pesnici potekli iz redova drugih naroda, ali su slučajem, mestom rođenja i vaspitanjem postali privrženici i kasnije junaci drugih naroda. Srbi su pritom bili mali narod, podeljen, bez trajnih zaštitnika među Velikim silama, s povremenim savezništvom udaljene Rusije, čiji su se motivi s vremenom menjali, međusobno razlikovali i ponekad nisu imali veze ni sa Balkanom.